Poručeno na zatvaranju simozijuma: VAŽNO JE BORITI SE ZA SLOBODU, tako oslobađamo i druge i sebe


Poručeno na zatvaranju simozijuma: VAŽNO JE BORITI SE ZA SLOBODU, tako oslobađamo i druge i sebe


 Predavanjem na temu „Religija i Evropa nakon pada Gvozdene zavjese“ prof. dr Lučijana Turčeskua sa Univeziteta „Konkordija“ iz Montreala, u Trebinju je večeras završen radni dio 6. godišnjeg skupa „Teologija u javnoj sferi“ u organizaciji Centra za filosofiju i teologiju.


U završnoj besjedi, jedan od utemeljivača simpozijuma – nekadašnji zahumsko-hercegovački a danas episkop frankfurtski i cijele Njemačke Grigorije kazao je da se i na ovogodišnjoj „duhovnoj gozbi“ dogodilo ono kako je simpozijum i zamišljen – učesnici i gosti mogli su da čuju različita mišljenja, a nisu dolazili sa osjećajem da se neko mora sa njima slagati niti da se oni moraju slagati sa drugima.


On je istakao da je srećan što je njegov nasljednik na tronu eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske – vladika Dimitrije imao hrabrosti da nastavi započeto djelo, što je, dodao je on, bilo i očekivano za duhovnog pastira koji je, kako sam kaže, u Hercegovinu stigao zbog slobode i radi slobode.


„Bez obzira na sve pritiske, vidljive i nevidljive na njega i na sve nas – vrlo je važno da imamo slobodu da se borimo za slobodu. Boriti se za slobodu znači ne samo oslobađati druge –  nego tako oslobađamo i sebe. Možemo da kažemo da još jednog slobodnog episkopa imamo u crkvi, a to je velika stvar“, poručio je vladika Grigorije.


Crkve istočne Evrope pred izazovima modernosti


Teolog Lučijan Turčesku kazao je da progonjene od komunističkih režima – crkve u istočnoj Evropi nakon pada Berlinskog zida doživljavaju preporod – koji prati i bolno suočavanje sa istinom da su se mnogi episkopi i sveštenici, kao saradnici tajne komunističke policije, bavili potkazivanjem svojih kolega i parohijana, što je u velikoj mjeri skandalima ukaljalo društveni ugled vjeskih zajednica.


Povratak na društvenu scenu crkvu je suočio i sa novim izazovima, u prvom redu nužnošću da se u modernom svijetu nađu adekvatni odgovori na pitanja – seksualnosti, odnosa crkve i nacionalizma, načina organizovanja vjerske nastave u školama, te odnosa prema izbjeglicama u aktuelnoj migranskoj krizi.


„Mada većina crkava nije zaisteresovana da donosi regulative u oblasti seksualnosti, one koje to jesu naginju ka ekstremnom konzervativizmu – ohrabrujući zabranu abortusa, odbacivanje homoseksualnosti i ohrabrivanje tradicionalnih porodičnih vrijednosti“, napomenuo je Turčesku dodajući da u tom smislu poštuje napore Ruske i Rumunske pravoslavne crkve, koje su – i pored toga što ostaju u duhu konzervativne tradicije – barem pokušale da formulišu odgovore na ta pitanja i time pokažu otvorenost prema progresu.


Nacionalizam je, dodaje Turčesku, nešto što je prema istraživanjima javnog mnenja u većini zemalja regiona pomiješano sa religijom, kao što je primjetno i to da su zemlje koje su se priključile Evropskoj uniji uspjele da snize nacionalističke tenzije. Ponovno uvođenje vjerske nastave u državne škole, istakao je predavač, možda je i najveći uspjeh crkava regiona.


„Dok je većina usvojila nešto relaksiraniji pristup podučavanju religije – neke druge imaju snažno osjećanje da religija treba da bude dio nastavnog plana i programa, čak i ako je ne mogu učiniti obaveznom onako kako bi željeli, zbog različitih međunarodnih zaštita slobode savjesti i vjeroispovijesti, uključujući i slobode da se ne vjeruje i da se promijeni religija“, zaključio je Turčesku.


RT

Loading ...

ANKETA

Da li ste zadovoljni novom autobuskom stanicom?